Kroz istoriju čovječanstva, od starih Egipćana, koji su krivili božanstva za nastanak karcinoma, do Hipokrata, koji je vjerovao da je karcinom povezan sa pretjeranim nakupljanjem crne žuči u tijelu, ljekari su pokušavali da shvate i izliječe ovu bolest. U antičkom Rimu hirurški pristup je bio jedina opcija u tretmanu oboljelih od karcinoma, što je ostalo kao status quo skoro dva milenijuma. Sa razvijanjem anestezije u 19. vijeku, hirurgija je znatno napredovala, ali i dalje je imala veoma skromne rezultate, posebno kod pacijenata sa metastatskom bolešću.1
U isto vrijeme, Vilijam Koli – hirurg iz Njujorka, stvara koncept imunoterapije tako što liječi pacijente različitim bakterijama sa ciljem da podstakne njihov imuni sistem da se bori protiv karcinoma. Iako je uspjeh ovog načina liječenja bio veoma skroman, sama ideja imunoterapije zadržala se i postala predmet istraživanja i diskusija među onkolozima.
Pet godina nakon što je Marija Kiri otkrila radijum, 1903. godine, prvi pacijenti su uspješno tretirani radioterapijom. Ovaj tip terapije koristi zrake visoke energije da uništi ćelije karcinoma. U to vrijeme radioterapija je napravila revoluciju u onkologiji, pa se koristi i dan-danas. Ipak, radioterapija ima značajna ograničenja i to u vidu neželjenih efekata,2 koji nastaju tako što se pored ćelija karcinoma uništavaju i brojne zdrave ćelije.
Sljedeći veoma važan napredak u onkologiji bio je otkriće hemoterapije. Hemoterapija je razvijena tokom Drugog svjetskog rata i 1956. godine prvi pacijent je potpuno izliječen od metastatske bolesti. U to vrijeme, hemoterapija je predstavljala najznačajniji napredak u onkologiji i onkološki pacijenti su se prvi put mogli nadati izlječenju. Ovaj način liječenja je značajno napredovao u posljednjih 70-ak godina, pa je danas znatno sofisticiraniji nego što je bio, ali je ipak osnovni princip djelovanja isti – uništavanje ćelija koje se brzo dijele. Na ovaj način uništavaju se ćelije karcinoma, ali i mnoge druge, normalne ćelije u organizmu, poput ćelija u krvi i koštanoj srži. Kao posljedica uništenja bijelih krvih ćelija mogu se javiti teške infekcije.
Veliki korak u onkologiji napravljen je otkrićem i razvijanjem ciljanih terapija – vrste ljekova koji sprečavaju rast karcinoma tako što blokiraju specifične molekule. I dok hemoterapija djeluje na sve ćelije koje se brzo dijele, bilo da je riječ o normalnim ćelijama ili ćelijama karcinoma, ciljana terapija djeluje na specifične molekule, karakteristične za karcinom.4
Najnoviji napredak u onkologiji jeste imunoterapija, koja djeluje na imuni sistem. Imuni sistem posmatramo kao mehanizam odbrane organizma od stranih napadača – virusa i bakterija.
Sa boljim shvatanjem biologije karcinoma, ali i sa boljim poznavanjem imunog sistema, razvijena je kancer imunoterapija. Ovi ljekovi djeluju tako što pomažu imunom sistemu da prepozna i napadne ćelije karcinoma. Različite imunoterapije različito djeluju – jedna pomaže imunom sistemu da zaobiđe prepreke koje ćelije karcinoma postavljaju, dok druga vrsta stimuliše imuni odgovor.
Imuna biologija mikrookruženja karcinoma veoma je kompleksna, ali sa dobrim poznavanjem redosljeda dešavanja, naučnici i ljekari mogu prilagoditi imunoterapiju svakom onkološkom pacijentu ponaosob.
Robin Tejlor, vicepredsjednik Kancer imunoterapije u Roche-u, objašnjava odakle smo došli i gdje nas nauka vodi kada je u pitanju tretman onkoloških pacijenata:
„U početku, karcinom smo liječili hemoterapijom, koja oštećuje sve, uključujući i zdrave ćelije koje rastu i, kao što možete zaključiti, to značajno smanjuje kvalitet života onkoloških pacijenata koji je primaju. Trenutno se nalazimo u veoma uzbudljivom, vjerovatno ključnom periodu u istoriji kada je riječ o onkološkom tretmanu, jer smo konačno u mogućnosti da razumijemo kako imuni sistem prepoznaje tumore. U završnici, ako dođemo do trenutka da možemo pomoći imunom sistemu ne samo da prepozna ćelije karcinoma već i da ih napada, moguće je da će imuni sistem u potpunosti uništiti te ćelije – što bi zaista bilo vema značajno“.
Kancer imunoterapija predstavlja zaista uzbudljivo i beskrajno veliko područje za istraživanje i može u potpunosti promijeniti percepciju onkologije. Nova otkrića u imunoj biologiji, i u načinima ojačavanja imunog sistema u borbi protiv karcinoma, zasigurno daju razloge za optimizam, i u ovom trenutku i u bliskoj budućnosti.
Kako rastu naša saznanja o imunom sistemu i imunoj biologiji, rastu i nade da možemo razviti lijek koji će zaista promijeniti prognozu i dati nadu onkološkim pacijentima. Na osnovu dosadašnjih saznanja, uspjeli smo razviti imunoterapije koje djeluju na specifične aspekte tumora. U budućnosti, koja počinje već danas, nadamo se da će kombinacije ciljanih i imunoterapija dodatno poboljšati ishod tretmana. Možemo reći da je imunoterapija do sada najkompleksniji vid onkološke terapije, a takođe da je njena budućnost veoma uzbudljiva i da obećava mnogo.
References
American Cancer Society. The history of cancer.
Macmillan. Radiotherapy.
American Cancer Society. Evolution of cancer treatments: Chemotherapy.
National Cancer Institute. Targeted cancer therapies.
Hoffmann-La Roche Ltd Representative Office Podgorica Cetinjska 11, The Capital Plaza 81000 Podgorica, Montenegro