Karcinom kože

Učestalost karcinoma kože povećala se širom svijeta. Ova vrsta karcinoma se može u većini slučajeva izliječiti ukoliko se rano otkrije – kasno otkrivanje podrazumijeva zahtjevnije liječenje ili, u najgorem slučaju, smrtni ishod. Roche proučava terapijske opcije za karcinom kože gotovo 20 godina i u budućnosti nastavljamo istraživanja sa ciljem unapređenja liječenja ovog oboljenja.
Melanom je karcinom kože uzrokovan nekontrolisanim razmnožavanjem ćelija koje se zovu melanociti. Melanociti su ćelije koje produkuju pigment melanin, zaslužan za boju kose, očiju i kože. Izraz „melanom“ potiče od grčke riječi „melanosis“, što znači crno, a ukazuje na tamnu pigmentaciju kože karakterističnu za ovo oboljenje.¹

Melanom je najrjeđi, ali ujedno i najopasniji oblik karcinoma kože. Može se razviti na koži (melanom kože), u očima (uvealni melanom) i na mukoznim membranama u tijelu, kao što su mukozne membrane sinusa, nazalne šupljine i oralne šupljine (mukozalni melanom). Uvealni čini otprilike 5–12% svih slučajeva melanoma, dok se mukozalni javlja kod, otprilike, 1% svih slučajeva.2 Ako uzmemo u obzir sve navedeno, jasno je da koža predstavlja najčešće mjesto nastanka melanoma.

Broj oboljelih od melanoma širom svijeta drastično se povećao sa 138 000 novih slučajeva godišnje u 2010. godini na 287 723 u 2018. godini.3 U Crnoj Gori svake godine bude zabilježeno oko 50 novih slučajeva melanoma i registrovan je među deset najučestalijih malignih tumora u mlađoj populaciji u našoj zemlji.3

Melanom se obično smatra gotovo u cjelosti izlječivim ukoliko se otkrije u ranom stadijumu.4, 5

Nažalost, odgovoran je za smrt gotovo 60 000 ljudi godišnje,3 što je posljedica visoke agresivnosti ovog malignog tumora, ali svakako i kasnog uspostavljanja dijagnoze.

Svako može biti u riziku od razvoja melanoma, ali neki ljudi su ipak u većoj opasnosti od drugih. Porodična anamneza melanoma povećava rizik: 5–10% ljudi kojima je dijagnostikovan melanom u srodstvu je sa nekim ko je takođe imao melanom.6 Osoba čijem je najbližem članu porodice (npr. majka, otac, brat ili sestra) dijagnostikovan melanom ima dvostruko veću šansu za razvoj bolesti nego osobe koje nemaju porodičnu anamnezu melanoma.5, 7

Melanom je zastupljeniji od drugih karcinoma kod ljudi mlađe generacije. Prosječno starosno doba dijagnostikovanja melanoma je oko 50 godina, a važno je istaći da se 20% slučajeva javlja kod ljudi starosnog doba od 15 do 39 godina.8

Regionalna zastupljenost melanoma značajno se razlikuje. Tako na primjer u Australiji ima 40,3 slučajeva na 100 000 ljudi, u SAD16,8 slučajeva na 100 000 ljudi i 8,6 slučajeva na 100 000 ljudi u Evropi.9

Osobe svjetlije puti, sa kožom osjetljivom na sunce i sklonije opekotinama, i/ili osobe koje imaju broj mladeža na koži iznad prosjeka, takođe su pod većim rizikom od razvoja melanoma, posebno ukoliko su često izložene suncu i/ili UV zracima (uključujući sunčanje u solarijumu).8, 10, 11, 12

Procjenjuje se da je prekomjerno sunčanje uzrok pojave dvije trećine svih dijagnostikovanih melanoma, a pretpostavlja se da je taj procenat i veći među osobama svijetle puti. Nasuprot tome, ljudi sa tamnom kožom imaju manje šanse za razvoj melanoma.13

Kako melanom raste, maligne ćelije prodiru dublje u kožu. Ćelije s vremenom dopiru do krvnih sudova ili limfnih kanala, što im omogućava brzo širenje po tijelu, uključujući i širenje do glavnih organa. Ovaj stadijum bolesti naziva se metastatski melanom. To je najsmrtonosniji i najagresivniji oblik karcinoma kože.14, 15

Kod otprilike polovine svih bolesnika sa melanomom, karcinom je pokrenut mutacijom BRAF gena,16 što može rezultirati neispravnošću BRAF proteina. Najzastupljenije mutacije u melanomu su BRAFV600E (oko 80% svih mutacija) i BRAFV600K (5–30% svih mutacija).17 Neispravan BRAF protein može uzrokovati nekontrolisani rast ćelija, i posljedično rast i širenje tumora.18, 19

Blokiranjem abnormalne funkcije BRAF proteina može se smanjiti tumor uzrokujući prestanak rasta ili odumiranje ćelija karcinoma.20 Pacijenti koji imaju mutaciju BRAF gena u tumoru mogu se identifikovati dijagnostičkim testom. Ti pacijenti možda ispunjavaju uslove za ciljanu terapiju za liječenje ovog oblika metastatskog melanoma.

Ne postoji lijek za potpuno izlječenje metastatskog melanoma, ali je napredak u liječenju znatno povećao stopu preživljavanja za neke pacijente. U periodu od 30 godina, sve do 2010. godine, nije bilo značajnih promjena i noviteta u liječenju metastatskog melanoma. Donedavno su mogućnosti liječenja bile ograničene samo na hemoterapiju.15 Međutim, novi ciljani ljekovi i imunoterapije sada pružaju dodatne mogućnosti liječenja i poboljšavaju izglede pacijenata sa metastatskim melanomom.

Reference

  1. Roguin A. Rene Theophile Hyacinthe Laënnec (1781-1826): the man behind the stethoscope. Clin Med Res. 2006;4:230-5

  2. MELAdetect: Što trebamo znati o melanomu? Važnost prevencije i ranog otkrivanja melanoma. Dostupno na:Zadnji pristup: Maj 2020. godine

  3. Globocan 2018: Melanoma of skin Report. Mart 2018 godine. Dostupno na: https://gco.iarc.fr/today/data/factsheets/cancers/16-Melanoma-of-skin-fact-sheet.pdf. Zadnji pristup: Maj 2020. godine

  4. Geller AC, et al. A randomized trial to improve early detection and prevention practices among siblings of melanoma patients. Cancer 2006;107(4):806-14.

  5. Hanniford D, et al. Early alterations of microRNA expression predict and functionally impact melanoma metastasis. Cancer Res 2011;78(Suppl.1):abstract LB-340.

  6. Garbe C, et al. Diagnosis and treatment of melanoma. European consensus-based interdisciplinary guideline--Update 2012.2012;48(15):2375-90.

  7. Markovic SN, et al. Malignant melanoma in the 21st century, part 1: epidemiology, risk factors, screening, prevention, and diagnosis. Mayo Clin Proc 2007;82:364-80.

  8. Marsden JR, et al. Revised U.K. guidelines for the management of cutaneous melanoma 2010. Dostupno na:Zadnji pristup: Maj 2020 godine

  9. Globocan 2012: Estimated Cancer Incidence, Mortality and Prevalence Worldwide in 2012. Dostupno na:Zadnji pristup: April 2014. godine

  10. Bataille V & de Vries E. Melanoma--Part 1: epidemiology, risk factors, and prevention. BMJ 2008;337:a2249.

  11. Gallagher RP, et al. Tanning beds, sunlamps, and risk of cutaneous malignant melanoma. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev 2005;14(3):562-6.

  12. International Agency for Research on Cancer Working Group on artificial ultraviolet (UV) light and skin cancer. The association of use of sunbeds with cutaneous malignant melanoma and other skin cancers: A systematic review. Int J Cancer 2007;120(5):1116-22.

  13. Kvam E & Tyrrell RM. The role of melanin in the induction of oxidative DNA base damage by ultraviolet A irradiation of DNA or melanoma cells. J Invest Dermatol 1999;113(2):209-13.

  14. Fargnoli MC. Pigmentation genes and melanoma susceptibility. Melanoma Res 2010;20:e7-e8.

  15. Finn L, et al. Therapy for metastatic melanoma: the past, present, and future. BMC Med 2012;10:23.

  16. Ascierto PA, et al. The role of BRAF V600 mutation in melanoma. J Transl Med 2012;10:85.

  17. McArthur GA, et al. Safety and efficacy of vemurafenib in BRAFV600E and BRAFV600K mutation-positive melanoma (BRIM-3): extended follow-up of a phase 3, randomised, open-label study. Lancet Oncol 2014;15(3):323-32.

  18. Safaee Ardekani G, et al. The prognostic value of BRAF mutation in colorectal cancer and melanoma: a systematic review and meta-analysis. PLoS One 2012;7(10):e47054.

  19. Haferkamp S, et al. Vemurafenib induces senescence features in melanoma cells. J Invest Dermatol 2013;133:1601-9.

  20. Joseph EW, et al. The RAF inhibitor PLX4032 inhibits ERK signalling and tumor cell proliferation in a V600E BRAF selective manner. Proc Natl Acad Sci USA 2010;107(33):14903-8.

BA/ONCO/2005/0020

Pročitajte sve pričeViše detalja o onkologiji

Hoffmann-La Roche Ltd Representative Office Podgorica Cetinjska 11, The Capital Plaza 81000 Podgorica, Montenegro

KontaktU svijetulinkedinfacebooktwitterinstagramyoutubeO namaTerapijska područjaIstorijaPričeKarijereIzjava o zaštiti privatnostiPravna izjava