Među mlađim odraslim osobama u najproduktivnijem životnom dobu, MS je najčešća neurološka bolest koja izaziva onesposobljenje i vodeći je uzrok netraumatskog onesposobljenja / invaliditeta koje dovodi do gubitka produktivnosti.2
Najčešće se dijagnosticira kod mladih osoba u dobi od
godina3
češće se javlja kod žena u odnosu na muskarce4
MS je oboljenje koje je znatno rasprostranjeno u svijetu. Naime, smatra se da je više od 2,8 miliona ljudi širom svijeta oboljelo od MS.5 Veći rizik MS je u zemljama udaljenijim od Ekvatora.7 Srednja prevalenca je oko 33/100.000 širom svijeta,5 dok prevalenca oboljenja u Evropi iznosi 100/100.000 ljudi.6, 7
Sveobuhvatni epidemiološki podaci za područje Crne Gore nažalost ne postoje. Nezvanični podaci sugerišu da od MS-a u Crnoj Gori boluje preko 600 pacijenata.
MS se često naziva i bolest sa 1000 lica, s obzirom na to da oboljeli imaju različite vrste simptoma, koji mogu zahvatiti gotovo svaki dio tijela i uma.11
Do 90% oboljelih osjećaju umor12
15 godina od početka, više od 50% osoba sa MS ima poteškoće sa hodom!1,13,14
Problemi sa vidom su najčešći i prvi simptom kod 15-20% oboljelih15
Najmanje 80% oboljelih Imaju probleme sa mokraćnim mjehurom16
Depresija se javlja 2x češće kod osoba sa MS17
Problem sa spavanjem se javlja 2x učestalije kod oboljelih od MS18
MS se klinički kategorizuje u tri fenotipska oblika, u skladu sa prisustvom prolaznih napada neuroloških simptoma i/ili progresivnim pogoršanjem neuroloških funkcija.19
RRMS je najčešći tok bolesti kod MS: kod 86–93% pacijenata oboljelih od MS inicijalno se dijagnostikuje RRMS,20 tipično između 20. i 45. godine života.21 RRMS karakterišu jasno definisani relapsi, nakon kojih slijede periodi oporavka (remisije), tokom kojih se simptomi poboljšavaju.22 Remisije mogu biti potpune, uz nestanak svih simptoma, ili djelimične, kod kojih se određeni simptomi zadržavaju i postaju trajni. Nema očigledne progresije bolesti tokom perioda remisije, međutim, pacijenti sa RRMS mogu „akumulirati“ onesposobljenje, kao rezultat nepotpunog oporavka od relapsa.23
Ukoliko se ne liječi, RRMS će kod većine pacijenata na kraju preći u SPMS.21
PPMS se javlja kod oko 7–14% pacijenata oboljelih od MS,20 tipično oko 40. godine života.21 PPMS karakteriše progresivno pogoršanje neurološke funkcije od trenutka pojave prvih simptoma bolesti.24, 25 „Akumuliranje“ onesposobljenja je brže kod pacijenata koji imaju PPMS nego kod pacijenata koji imaju RRMS.
Bez obzira na tok, bilo da je relapsni ili progresivni, bolest u različitim vremenskim intervalima može biti aktivna ili neaktivna. Aktivnost bolesti može biti vidljiva sa novim ili pogoršavajućim znacima –simptomima. Isto tako, aktivnost bolesti se ne mora manifestovati na ovaj način kliničkim simptomima, već se otkriva radiološkim nalazom, kao što je magnetna rezonanca (MRI) – prikrivena ili subklinička aktivnost bolesti.
Postoje dva tipa aktivnosti bolesti:
kao što je relaps
otkriva se pomoću MRI
Lezije su upalni ili oštećeni djelovi na mozgu i kičmenoj moždini koji se mogu vidjeti na nalazu MRI. Mogu se pojaviti ili rasti bez uočavanja neposrednih posljedica, ali mogu biti i znak nepopravljive štete, koja može dovesti do progresije invaliditeta.28
Mjeri stupanj tjelesne onesposobljenosti na temelju neurološkog pregleda sedam funkcionalnih sustava u tijelu te sposobnosti hodanja osobe. EDSS i njegov prethodnik DSS koriste se u gotovo svakom kliničkom ispitivanju MS-a u posljednjih 40 godina.7
Nova kompozitna mjera ishoda koja mjeri udjel ljudi koji nemaju potvrđen status progresije bolesti (EDSS), brzine hodanja (T25-FW) i funkcije gornjih ekstremiteta (9-HPT) te može biti novi ishod za ljude s PPMS-om.
Mjeri funkciju ruku, zapešća i šaka na osnovi brzine kojom osoba može postaviti devet klinova u devet rupa i zatim ih izvaditi koristeći se samo jednom rukom.8
Određuje brzinu hodanja tako što mjeri koliko brzo osoba s MS-om može prehodati 25 koraka.9
Oboljeli od multiple skleroze u određenom trenutku doživljavaju pogoršanje u fizičkoj onesposobljenosti. Koja vrsta i stepen invaliditeta nastupa, te koliki uticaj će imati na oboljelog, razlikuje se od osobe do osobe.
Grafikoni ispod pokazuju kako progresija invaliditeta može da varira između pojedinaca.
Pogoršanje invaliditeta povezano sa relapsom, sa ili bez potpunog oporavka nakon relapsa.
Pogoršanje invaliditeta povezano sa relapsom bez potpunog oporavka nakon relapsa, praćeno progresijom bolesti nezavisno od relapsa.
Pogoršanje invaliditeta nezavisno od relapsa.
Fizička onesposobljenost se pogoršava (progresija) kada aktivnost bolesti dovodi do umiranja sve većeg broja nervnih ćelija (neurodegeneracija).32
Različite osobe na različit način mogu doživjeti progresiju onesposobljenosti, u zavisnosti od toga koji dio mozga, kičmene moždine ili optičkog nerva je zahvaćen.33
Aktivnost bolesti i progresija invaliditeta mogu se javiti u najranijim stadijumima oboljenja.34 Stoga je jedan od osnovnih ciljeva liječenja MS što ranija kontrola aktivnosti bolesti.
Savremeni modaliteti liječenja zasnivaju se na upotrebi ljekova koji mijenjaju tok bolesti, odnosno imunomodulatornih ljekova (DMT / engl. disease modifying treatments). Strategija liječenja DMT je zapravo suzbijanje relapsa i rane aktivnosti bolesti kako bi se odložio početak i usporila progresija onesposobljenja/invaliditeta.
Relaps i progresija onesposobljenosti kod osobe sa relapsnom formom MS:
Posljednjih godina liječenje Multiple skleroze doživljava veliku ekspanziju u smislu terapijskih opcija, sa 14 DMT koje je odobrila Evropska agencija za ljekove (EMA). Svi trenutno odobreni DMT imaju različite mehanizme djelovanja i primjenjuju se različitim putem.36 Efikasnost, podnošljivost i sigurnosni profili znatno se razlikuju od terapije do terapije, od kojih neke pokazuju skromnu efikasnost i izvrsnu bezbjednost, do opcija koje su izuzetno djelotvorne, ali koje pacijente izlažu povećanom riziku od ozbiljnih neželjenih događaja.37
Iako još uvijek imamo mnogo toga da naučimo, istraživanja biologije bolesti, napredne metode praćenja toka bolesti i novih terapijskih opcija, skratili su put do postavljanja dijagnoze i liječenja, smanjivši progresiju bolesti kod osoba sa relapsirajućim MS (RMS).
Rad je važan aspekt života. Osim što obezbjeđuje prihode za život, nas i naše porodice, daje nam nezavisnost i osjećaj dostignuća. Međutim, dijagnoza kao što je multipla skleroza, zbog nepredvidljivosti same bolesti, može u velikoj mjeri uticati na zapošljavanje i karijeru. Iako se, sa napretkom u tehnologiji i uvođenjem rada na daljinu, priroda načina na koji radimo mijenja poprimajući fleksibilniji karakter, mnoge osobe sa MS i dalje se trude da ostanu na poslu. Dijagnoza MS ne utiče na vještine i iskustvo, ali simptomi uzrokovani MS mogu varirati i fluktuirati tokom dana ili nedjelje i ometati sposobost osobe da radi. Kako bolest napreduje, invaliditet se može akumulirati, otežavajući sve više mogućnosti ostanka na poslu. Bolest obično započinje u mlađem životnom dobu, između 20. i 40. godine, na početku radnog vijeka, odnosno u najproduktivnijim godinama.
oboljelih izjavljuju da je MS imala uticaj na radni život
Članova porodice koji se brinu o oboljelim izjavljuju da je MS imala uticaj na radni život
U prosjeku sedam mjeseci nakon postavljanja dijagnoze MS, oboljeli i članovi njihovih porodica koji se brinu o njima primorani su na promjene vezane za posao.38
oboljelih od MS
članova porodice koji se orinu o oboljelim od MS
Osobe sa MS koje nijesu u mogućnosti da rade misle da bi im dolje navedene adaptacije na poslu omogućile da ostanu zaposlene duži vremenski period:39
Fleksibilno radno vrijeme
Mogućnost odmora tokom pauze na poslu
Veća svijest i razumjevanje MS od strane radnih kolega
MS može dovesti do značajnih ekonomskih gubitaka za društvo.40 Nivo nezaposlenosti među osobama sa MS veći je od one u opštoj populaciji, čak i na niskim nivoima fizičke onesposobljenosti/invaliditeta.
Broj ljudi sa MS koji su sposobni za rad brzo se smanjuje kako se povećava stepen invaliditeta (mjereno pomoću EDSS). Jednom kada se dostigne EDSS od devet, samo nekoliko osoba sa MS je u mogućnosti da radi.5
(FSS)-and-Expanded-Disab. Accessed September 2016Nylander A, Hafler DA. Multiple sclerosis. J Clin Invest 2012;122:1180–8.
Murray TJ. Diagnosis a2006;332:525–7.
nd treatment of multiple sclerosis. BMJ MS International Federation. What is MS? Available at
Multiple Sclerosis International Federation. (2013). Atlas of MS 2013. Available at:
Multiple Sclerosis International Federation. Atlas of MS 2013. Mapping Multiple Sclerosis Around the World. Available from:
Hollenbach JA, Oksenberg JR. The immunogenetics of multiple sclerosis: A comprehensive review. J Autoimmun 2015;64:13–25.
Simpson S, Jr., Blizzard L, Otahal P, Van der Mei I, Taylor B. Latitude is significantly associated with the prevalence of multiple sclerosis: a meta-analysis. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2011;82:1132–41.
Pugliatti M, Rosati G, Carton H, et al. The epidemiology of multiple sclerosis in Europe. Eur J Neurol. 2006;13:700-722.
Materljan E, Sepcic J. Epidemiology of multiple sclerosis in Croatia. Clin Neurol Neurosurg. 2002;104:192-198.
Multiple Sclerosis International Federation. (2013). Atlas of MS 2013. Available at:
National Institutes of Health-National Institute of Neurological Disorders and Stroke. (2015). Multiple Sclerosis: Hope Through Research. Available at:
Hemmett L, et al. (2004) What drives quality of life in multiple sclerosis? QJM, 97(10):671–6.
Souza A, et al. (2010) Multiple sclerosis and mobility-related assistive technology: systematic review of the literature. J Rehabil Res Dev, 47:213–223.
National Multiple Sclerosis Society. (2010). Gait or Walking Problems. Available at:
United States Department of Veterans Affairs. Visual Dysfunction in Multiple Sclerosis. Available at:
National Multiple Sclerosis Society. Bladder Problems. Available at:
Siegert RJ, Abernethy DA. (2005). Depression in multiple sclerosis: a review. J Neurol Neurosurg Psychiatry, 76:469–475.
Lobentanz IS, et al. (2004). Factors influencing quality of life in multiple sclerosis patients: Disability, depressive mood, fatigue and sleep quality. Acta Neurologica Scandinavica, 110:6–13.
Lublin FD, Reingold SC, Cohen JA et al. Defining the clinical course of multiple sclerosis: the 2013 revisions. Neurology 2014;83:278–86.
Roche. MS epidemiology slide deck, available in the Payer Evidence Repository.
Compston A, Coles A. Multiple sclerosis. Lancet 2008;372:1502–17.
National Multiple Sclerosis Society. Types of MS. Available from:
Lublin FD, Reingold SC, Cohen JA et al. Defining the clinical course of multiple sclerosis: the 2013 revisions. Neurology 2014;83:278–86.
Miller DH, Leary SM. Primary-progressive multiple sclerosis. Lancet Neurol 2007;6:903–12.
Lublin FD. New multiple sclerosis phenotypic classification. Eur Neurol 2014;72 (Suppl 1):1–5.
Lublin F.D. et al. (2014). Defining the clinical course of multiple sclerosis. Neurology, 83(3),278-86.
National Multiple Sclerosis Society. Managing Relapses. Available at:
Erbayat A, et al. (2013). Reliability of classifying multiple sclerosis disease activity using magnetic resonance imaging in a multiple sclerosis clinic. JAMA Neurol, 70(3):338-44.
National MS Society. Functional Systems Score (FSS) and Expanded Disability Status Scale. Available at
National MS Society. 9-Hole Peg Test (9-HPT). Available at
National MS Society. Timed 25-Foot Walk (T25-FW). Available at
De Stefano N., et al. Evidence of Axonal Damage in the Early Stages of Multiple Sclerosis and Its Relevance to Disability. Arch Neurol. 2001;58(1):65-70. Available at
National MS Society. MS Symptoms. Available at
MS Brain Health. Time Matters in Multiple Sclerosis. Available at
MS Coalition. The Use of Disease-Modifying Therapies in Multiple Sclerosis: Principles and Current Evidence. Available at
Carrithers MD. Update on disease-modifying treatments for multiple sclerosis. Clin Ther 2014;36:1938–45.
Weinstock-Guttman B. An update on new and emerging therapies for relapsing-remitting multiple sclerosis. Am J Manag Care 2013;19:s343–54.
MS MindSet Survey Results.
MS International Federation: Employment and MS. Available at
G Giovannoni et al. Brain Health: Time Matters.
Kobelt, G et al. New insights into the burden and costs of multiple sclerosis in Europe. Multiple Sclerosis Journal. Volume: 23 issue: 8, page(s): 1123-1136
Holland NJ, Schneider DM, Rapp R, Kalb RC. Meeting the Needs of People with Primary Progressive Multiple Sclerosis, Their Families, and the Health-Care Community. International Journal of MS Care. 2011;13(2):65-74.
Planche V., Gibelin M., Cregut D., Pereira B., Clavelou P. Cognitive impairment in a population-based study of patients with multiple sclerosis: differences between late relapsing-remitting, secondary progressive and primary progressive multiple sclerosis. Eur J Neurol. 2016;23(2):282-289.
National MS Society. Functional Systems Score (FSS) and Expanded Disability Status Scale. Available at
National MS Society. 9-Hole Peg Test (9-HPT). Available at
National MS Society. Timed 25-Foot Walk (T25-FW). Available at
National MS Society. Managing Relapses. Available at
National MS Society. Functional Systems Score (FSS) and Expanded Disability Status Scale. Available at
Video koji pojašnjava ulogu B ćelija imuniteta u nastanku i razvoju MS.
Video koji opisuje prikrivenu aktvinost bolesti koja se ne manifestira kliničkim simptomima
Video koji približava način na koji se B ćelije imunog sistema usmjere protiv centralnog nervnog sistema u MS
Video koji pojašnjava kako dva tipa upale kod MS koja doprinosi progresiji bolesti i time utiče na život oboljelog
Video koji prikazuje poremećaj u centralnom nervnom sistemu (CNS) kod MS
Hoffmann-La Roche Ltd Representative Office Podgorica Cetinjska 11, The Capital Plaza 81000 Podgorica, Montenegro