Dijagnostika bolesti centralnog nervnog sistema

Zaštitimo most između našeg tijela i uma
Ljudski mozak je nesumnjivo najmoćniji entitet na planeti – njegovo razumijevanje je već dugo jedan od najvećih ciljeva čovječanstva i jedan od naših najznačajnijih izazova.

Centralni nervni sistem (CNS) je složena, sofisticirana mreža neurona koja obuhvata mozak i kičmenu moždinu. On reguliše i koordinira aktivnosti unutar organizma i pomaže nam da izgradimo sopstveni identitet. Ako se njegova struktura ili funkcije naruše, to može duboko da utiče na pogođenu osobu i ljude oko nje. Jedno od najčešćih oboljenja nervnog sistema je degeneracija – napredujući gubitak funkcije ili odumiranje neurona. To može dovesti do problema sa kretanjem (ataksija) ili gubitka pamćenja (demencija).

Demencija ne predstavlja specifičnu bolest, već opšti pojam za narušenu sposobnost pamćenja, mišljenja ili odlučivanja koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Procjenjuje se da 50 miliona ljudi širom svijeta ima demenciju, a svake godine se dijagnostikuje skoro 10 miliona novih slučajeva.1 Najčešći uzrok demencije je

Alchajmerova bolest ostaje jedan od najvećih izazova za javno zdravlje u društvu, uz procijenjene troškove od 818 milijardi USD (1,1% svjetskog BDP-a),1 i predstavlja neizmjeran teret pacijentima i njihovim voljenim osobama. Ono što je sasvim očigledno je to da je rano otkrivanje i dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti od vitalnog značaja za ublažavanje napretka ove bolesti i pružanje pomoći osobama i njihovim porodicama da dobiju jasniju sliku o budućnosti.2

Dijagnostički testovi i procedure su ključni alati koji omogućavaju ljekarima i istraživačima da bolje shvate šta se dešava u vašem organizmu. Dijagnostikovanje bolesti centralnog nervnog sistema se u velikoj mjeri zasniva na kliničkim simptomima i testiranju kognitivnih sposobnosti. Novija saznanja su pokazala da je primjena samo ovakvog pristupa povezana sa visokom stopom pogrešnih dijagnoza i za posljedicu može imati postavljanje dijagnoze tek u uznapredovaloj fazi bolesti.3

Da bi se odgovorilo na izazov dijagnostikovanja ovih veoma složenih bolesti, bile su potrebne nove strategije u dijagnostici. U cilju boljeg razumijevanja, postavljanja tačne dijagnoze i liječenja bolesti, danas se sve više koriste biološki pokazatelji, zvani

Tehnike snimanja, kao što je kompjuterizovana tomografija (CT) ili snimanje magnetnom rezonancom (MR), pružaju ključne informacije, ali se dešava da ne daju uvijek konačnu dijagnozu.

Kada se suočite sa mogućom bolešću, pristup pravim informacijama može pružiti jasnoću i olakšanje. Testiranje biomarkera otvara nove mogućnosti osobama sa bolešću CNS-a – od pružanja informacija o promjenama načina života, koje bi usporile opadanje kognitivnih funkcija, do optimizacije liječenja.

U ranijim fazama bolesti CNS-a, simptomi su slabije primjetni ili se prosto mogu smatrati normalnim procesom starenja. Testiranje biomarkera omogućava postavljanje tačne dijagnoze decenijama prije nego što se simptomi primijete.

Mjerenje promjena u biomarkerima može nam pomoći da shvatimo koliko brzo bolest napreduje i da eventualno predvidimo kako se ona može razvijati ubuduće. Šira primjena praćenja biomarkera može pomoći ljekarima da izrade planove njege prilagođene individualnim potrebama.


Kada se ljekarima omogući da otkriju rane znake da li osoba reaguje ili ne reaguje na lijek, liječenje se može prilagoditi prema potrebi. Ovo igra važnu ulogu u kliničkim ispitivanjima i postaće još važnije ljekarima i pacijentima kako terapije postaju dostupne.

Prava dijagnoza i podrška mogu omogućiti relativno normalan život. Napredak na polju testiranja biomarkera, sve veći broj društava koja uključuju oboljele od demencije, kao i klinička ispitivanja ispitivanja za tegobe poput Alchajmerove bolesti, transformišu buduće izglede pacijenata. Dok se ne pronađe lijek, ljudi sada mogu da se posvete tome da postanu zagovornici nade.

Unaprijeđenje njege zahvaljujući istraživanjima i inovacijama

Složenost bolesti CNS-a iziskuje neprekidno istraživanje. U oblasti testiranja i liječenja radimo na tome da razvijemo djelotvorna dijagnostička i terapijska rješenja koja će zadovoljavati stvarne potrebe osoba koje su pogođene ovim emocionalno iscrpljujućim tegobama. Već je ostvaren izvjestan uspjeh.

•     Nove tehnike, koje koriste biomarkere iz tečnosti kičmenog stuba i oko mozga, mogu identifikovati peptide koji su usko povezani sa Alchajmerovom bolešću

•     Naša digitalna platforma za biomarkere daljinski prati napredovanje simptoma Parkinsonove bolesti radi osnaživanja zajednice istraživača i otkrivanja osoba koje bi najvjerovatnije imale koristi od ljekova u razvoju u sklopu kliničkih ispitivanja

Kako neprekidno usavršavamo informacije koje pružamo ljekarima, brža, preciznija i njega prilagođenija individualnim potrebama uskoro će pružiti jasnoću i nadu pojedincima i njihovim porodicama širom svijeta.

Bibliografija

  1. Svjetska zdravstvena organizacijaPristupljeno 23. marta 2021.

  2. Udruženje za Alchajmerovu bolest. Najnovije informacije o demenciji u UK.Pristupljeno 23. maja 2021

  3. Gaugler JE, et al. Characteristics of patients misdiagnosed with Alzheimer's disease and their medication use: an analysis of the NACC-UDS database. BMC Geriatr. 2013;13:137.

M-ME-00000620

Hoffmann-La Roche Ltd Representative Office Podgorica Cetinjska 11, The Capital Plaza 81000 Podgorica, Montenegro

KontaktU svijetulinkedinfacebooktwitterinstagramyoutubeO namaTerapijska područjaIstorijaPričeKarijereIzjava o zaštiti privatnostiPravna izjava