COVID-19: u borbi protiv svjetske zdravstvene prijetnje

BA/VIRO/2004/0001 

Kašalj je takođe bio jedan od glavnih simptoma s kojim je počela epidemija virusa COVID-19 u Kini. Međutim, ovaj put, specifični uzrok tog kašlja bilo je nešto što nikad ranije nije zabilježeno. U tom momentu dostupni laboratorijski testovi nijesu mogli identifikovati virus, što je značilo da su ljekari mogli jedino nagađati koje ljekove mogu propisati oboljelima i kakve zaštitne mjere treba preduzeti. Zdravstveni autoriteti nijesu čak bili sigurni ni u to gdje i kako je virus nastao.

Rezultati istraživanja na kraju su pokazali da se radi o infekciji izazvanoj novim sojem koronavirusa –pripadniku velike familije virusa koji su uzročnici različitih bolesti, od obične prehlade do mnogo ozbiljnijih bolesti, kao što je bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS-CoV) i ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV). Koronavirusi su zoonotski virusi, što znači da se mogu prenositi sa životinja na ljude.1

S obzirom na to da se radilo o novom virusu, niko tačno nije znao koliko brzo se ova infekcija može prenositi ili koliko ozbiljno može ugroziti zdravlje zaraženih pacijenata. Međutim, sa razvojem epidemije, brzo se pokazao i smrtonosni potencijal ovog virusa. Bez djelotvornog tretmana, izolacija postaje najviše uobičajen način suzbijanja širenja infekcije. Ovakve mjere su usporile, ali nijesu zaustavile nepopustljivo marširanje virusa COVID-19, od grada do grada, zatim od regije do regije i na kraju od države do države.

Od početka pojave novog virusa korona pa do sada zaraženo je više od 36 miliona ljudi širom svijeta, što je Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organization) klasifikovala kao pandemiju. Brojevi zaraženih i dalje rastu – sada su ovom infekcijom pogođeni svi kontinenti izuzev Antarktika.2

Iako većina oboljelih ima blage simptome, neki slučajevi su ozbiljni ili čak kritični i zahtijevaju hospitalizaciju.

Dok je virus za neke osobe smrtonosan ili opasan, uzrokujući upalu pluća, ozbiljni akutni respiratorni sindrom ili otkazivanje rada bubrega, mnogi zaraženi imaju blage simptome ili su simptomi u potpunosti izostali, što čini infekciju težom za otkrivanje i suzbijanje. Virusom mogu biti inficirani ljudi u svakom životnom dobu. Ipak, iskustvo i dokazi sugerišu da su dvije grupe u većem riziku da dobiju ozbiljniji oblik infekcije: starije osobe i osobe sa drugim zdravstvenim tegobama. WHO ili SZO (engl. World Health Organization = Svjetska zdravstvena organizacija) naglašava da svaka osoba treba da zaštiti sebe od infekcije COVID-19 da bi mogla zaštititi druge.3

Koronavirus trenutno se prenosi u drugim zemljama mnogo brže nego što se to dešavalo u Kini, što znači da minimiziranje širenja i posljedica ove infekcije postaje trka sa vremenom. Španija i Italija trenutno imaju najveći broj potvrđenih slučajeva, kao i najveći broj umrlih u Evropi.

Pristup pouzdanom testiranju na COVID-19 od presudnog je značaja za identifikaciju zaraženih osoba i prevenciju širenja oboljenja. „Sve zemlje moraju imati za cilj prevenciju prenosa i sprečavanje širenja COVID-19, bez obzira na to jesu li suočene sa sporadičnim slučajevima prenosa, klasterima ili prenosom u čitave zajednice“, kazao je dr Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor SZO.5

Medicinski istraživači i zdravstveni autoriteti usko sarađuju kako bi obezbijedili da se testovi razviju i budu dostupni što većem broju ljudi, u što većem broju zemalja. Budući da COVID-19 napada respiratorni sistem, uzorci za testiranje se dobijaju brisom iz nosa ili grla. Testovi takođe moraju biti obezbijeđeni kako bi se uzorcima moglo rukovati sigurno, bez mogućnosti kontaminacije opreme na kojoj se vrši testiranje ili povećanja rizika za prenos virusa na laboratorijsko osoblje.

Kako zdravstveni radnici i regulatorna tijela stiču više znanja o ovoj bolesti, spremniji su za buduće zdravstvene izazove na koje ih mogu primijeniti. Zarazne bolesti prevazilaze nacionalne granice – svi moraju raditi na razumijevanju, suzbijanju i liječenju epidemije. Potrebno je informacije dijeliti na vrijeme. Važno je naglasiti da su precizni i pouzdani dijagnostički testovi od ključne važnosti za utvrđivanje razmjera epidemije i identifikaciju najosjetljivijih grupa.

„Ne možete se boriti protiv virusa ako ne znate gdje je. To podrazumijeva jak nadzor, da bi se pronašao, izolovao, testirao i tretirao svaki pojedinačni slučaj, kako bi se prekinuli lanci prenosa“, kazao je dr Gebrejesus.

Ako želite saznati više o COVID-19 i dobiti najnovije informacije o pandemiji, posjetite web-stranicu SZO-a:

Reference

1. World Health Organization. Health Topics: Coronavirus. [Internet; preuzeto 12 Mar 2020]. Dostupno na:

2. World Health Organization. Novel Coronavirus (COVID-19) Situation. [Internet; preuzeto 12 Mar 2020]. Dostupno na:

3. World Health Organization. Situation Report - 51: Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) [Internet; ažurirano 11 Mar 2020]. Dostupno na:

4. Worldometer: Coronavirus [Internet; ažurirano 03 Apr 2020]. Dostupno na:

5. World Health Organization. Mission Briefing on COVID-19: WHO Director-General’s Opening Remarks. [Internet; preuzeto 12 Mar 2020]. Dostupno na: