Biomarkeri: Promjena načina dijagnostikovanja Alchajmerove bolesti

Biomarkeri imaju ključnu ulogu u medicinskim istraživanjima; saznajte šta su i kakva je njihova primjena u Alchajmerovoj bolesti.
Šta je biomarker?

Biomarkeri (skraćeno od „biološki markeri“) su tjelesne karakteristike koje je moguće objektivno

mjeriti1 – poput tjelesne temperature ili krvnog pritiska.

Biomarkeri igraju ključnu ulogu u medicinskim istraživanjima, dijagnostikovanju bolesti i liječenju tako što:2

Pomažu naučnicima da razumiju uticaj bolesti na tijelo i da procijene efikasnost i bezbjednost lijekova.

Pružaju ljekarima vitalne informacije za efikasnije dijagnostikovanje i upravljanje zdravstvenim stanjem svojih pacijenata.

Zašto su biomarkeri važni u Alchajmerovoj bolesti (AB)?

AB je veoma složena bolest. Međutim, što više saznajemo o biomarkerima AB, naše razumijevanje ove bolesti sve je bolje – i bolje možemo da je precizno dijagnostikujemo i liječimo.

Iako ljekari još uvek ne koriste rutinski biomarkere za potvrdu AB u kliničkoj praksi,3 biomarkeri već imaju važnu ulogu u istraživanjima.4 Ljekari i naučnici nestrpljivo iščekuju dokaze o potencijalnom uticaju koji bi biomarkeri AB mogli imati u poboljšanju brige o osobama sa AB.

Na primjer, očekuje se da bi biomarkeri mogli pomoći u sljedećem:

AB je veoma složena bolest. Međutim, što više saznajemo o biomarkerima AB, to bolje razumijemo ovu bolest

Danas se dijagnoza AB u velikoj mjeri zasniva na simptomima koje pojedinci i njihovi članovi porodice opisuju ljekaru i mjerama kao što su testovi pamćenja i testovi za isključivanje drugih bolesti.5 Međutim, budući da su simptomi manje primjetni u ranim fazama ili se pripisuju normalnom procesu starenja, postavljanje tačne rane dijagnoze može predstavljati izazov.6

Testiranje biomarkera moglo bi da prevaziđe ovaj izazov, pošto se promjene u biomarkerima kod AB dešavaju decenijama prije nego što se uoče simptomi.7,8

Praćenje napredovanja bolesti:

Mjerenje promjena u biomarkerima može nam pomoći da shvatimo koliko brzo bolest napreduje i da eventualno predvidimo kako se ona može razvijati ubuduće.9,10

Biomarkeri se već koriste u ove svrhe u kliničkim ispitivanjima.9 Šira primjena praćenja biomarkera mogla bi pomoći ljekarima da naprave personalizovane planove liječenja osoba koje žive sa AB.11

Mjerenje odgovora na liječenje:

Mjerenje promjena u biomarkerima AB takođe može omogućiti ljekarima da otkriju rane znake koji upućuju na to da li osoba reaguje na lijek,10 i da po potrebi prilagode lječenje. To igra važnu ulogu u kliničkim ispitivanjima i postaće još važnije za ljekare i pacijente kako postanu dostupne nove terapije.2,11

Koji se biomarkeri mogu koristiti za dijagnozu AB?

Postoji veliki broj biomarkera za AB, a lista ovih biomarkera raste zajedno sa našim saznanjima o ovoj bolesti. Dva glavna obilježja i najraniji znaci AB su „plakovi“ i „klubad“ koje se stvaraju u mozgu, uzrokovani nagomilavanjem određenih proteina. Ovi biomarkeri precizno mjere te proteine i pružaju pomoć u dijagnozi AB.12

Kako se trenutno testiraju ovi biomarkeri?

Danas postoje dva glavna načina za mjerenje biomarkera AB:

Skeniranje mozga

Postoje različite vrste skeniranja mozga – od CT i MRI skeniranja do sofisticiranijih PET skeniranja. Kod AB, PET skeniranje nam omogućava da pogledamo mozak da bismo vidjeli da li postoje formacije beta amiloidnih plakova ili tau klubadi, ili da izmjerimo njihov rast u odnosu na prethodno skeniranje.2

Iako je skeniranje mozga od velike koristi, ono može biti skupo i oduzimati vrijeme osobama koje se podvrgavaju testovima.16 Neki od njih su minimalno invazivni, a neki nose veoma mali rizik od izlaganja zračenju.17 Stoga ovaj oblik testiranja nije najpraktičnije sredstvo za široku upotrebu.16

Testiranje cerebrospinalne tečnosti

Cerebrospinalna tečnost (CSF) je bistra, vodenasta tečnost koja okružuje mozak i kičmenu moždinu.

Smatra se da nagomilavanje beta amiloidnih plakova i tau petlji u mozgu mijenja količinu ovih proteina u CSF.18 Testiranjem nivoa beta amiloida i tau proteina u CSF, možemo bolje razumjeti da li postoji rizik od razvoja AB14 i potencijalno otkriti bolest u ranijoj fazi.

Uzorak cerebrospinalne tečnosti se uzima iz donjeg dijela leđa pomoću posebne igle,18 u postupku koji je sličan spinalnoj (epiduralnoj) anesteziji koja se daje tokom porođaja.

Ukoliko ovu proceduru obavljaju zdravstveni radnici, rizici su minimalni; najčešći neželjeni efekti su glavobolja i bol u leđima.18

Kako bi biomarkeri mogli da pomognu raniju dijagnozu u budućnosti?

Jedan od prioriteta za naučnike koji rade u oblasti AB je razvoj bržih, manje invazivnih i široko dostupnih testova iz krvi za ispitivanje biomarkera AB.

Uz test koji se sprovodi iz krvi, postoji potencijal za testiranje na AB na mnogo širem nivou. U početku, to bi moglo da omogući ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (npr. ljekarima opšte prakse) da utvrde da li uzrok simptoma kod neke osobe može biti AB – i da ih upute na specijalističku obradu radi daljih testova kako bi se potvrdila dijagnoza. U budućnosti, može čak podržati skrining za AB prije nego što se pojave simptomi.

Zahvaljujući zajedničkim naporima naučnih radnika, istraživačkih institucija i industrijskih partnera širom svijeta, ostvaren je značajan napredak

Zajedno sa zajednicom, nastavićemo da unaprijeđujemo naučno razumijevanje AB i drugih neuroloških poremećaja i iznalazimo bolje načine za dijagnostikovanje, praćenje i liječenje ovih stanja. Spajanjem svih ovih djelova, naša nada za budućnost je stvaranje sjutrašnjice u kojoj neurološki poremećaji više neće ograničavati ljudski potencijal nadamo se da ćemo pomoći da se sačuva ono što ljude čini onakvima kakvi jesu.

Bibliografija

  1. Food and Drug Administration. What Are Biomarkers and Why Are They Important? Transkript [Internet; citirano 17. juna 2020. godine]. Dostupno na adresi:

  2. Alzheimer’s Drug Discovery Foundation. Alzheimer’s Biomarkers, Explained. [Internet; citirano 17. juna 2020. godine]. Dostupno na adresi: https://www.alzdiscovery.org/news-room/blog/alzheimers-biomarkers-explained. Khoury R, Ghossoub, E. Diagnostic biomarkers of Alzheimer’s disease: A state-of-the-art review. Biomark.

  3. Khoury R, Ghossoub, E. Diagnostic biomarkers of Alzheimer’s disease: A state-of-the-art review. Biomark. Neuropsychiatry. 2019;1(100005):1-6.

  4. Cummings J. The Role of Biomarkers in Alzheimer’s Disease Drug Development. Adv Exp Med Biol. 2019;1118: 29–61.

  5. National Institute on Aging. How Is Alzheimer's Disease Diagnosed? [Internet; citirano 17. juna 2020. godine]. Dostupno na adresi:

  6. Bogdanovic, N. The Challenges of Diagnosis in Alzheimer’s Disease. US Neurology. 2018;14(1):15-16.

  7. Humpel C. Identifying and Validating Biomarkers for Alzheimer's Disease. Trends Biotechnol. 2011;29(1):26-32.

  8. Jack CR Jr, et al. NIA-AA Research Framework: Toward a Biological Definition of Alzheimer's Disease. Alzheimers Dement. 2018;14(4):535-562.

  9. Wu L, Rosa-Neto P, Gauthier S. Use of biomarkers in clinical trials of Alzheimer disease: from concept to application. Mol Diagn Ther. 2011;15:313-25.

  10. Blennow K, Zetterberg H, Fagan AM. Fluid biomarkers in Alzheimer disease. Cold Spring Harb Perspect Med 2012;2(9):1-23.

  11. Molinuevo JL, et al. Current state of Alzheimer's fluid biomarkers. Acta Neuropathologica 2018;136(6):821-53.

  12. Clifford R Jack Jr, MD, David S Knopman, MD, et al. Hypothetical model of dynamic biomarkers of the Alzheimer's pathological cascade. Lancet Neurol 2010; 9:119-28.

  13. BrightFocus Foundation. Amyloid Plaques and Neurofibrillary Tangles. [Internet; citirano 17. juna 2020. godine]. Dostupno na adresi:

  14. National Institute on Aging. What Happens to the Brain in Alzheimer’s disease? [Internet; citirano 17. juna 2020. godine]. Dostupno na adresi:

  15. Mandelkow EM, Mandelkow E. Biochemistry and Cell Biology of Tau Protein in Neurofibrillary Degeneration. Cold Spring Harb Perspect Med. 2012; 2(7):1-25.

  16. Wittenberg R et al. Economic impacts of introducing diagnostics for mild cognitive impairment Alzheimer's disease patients. Alzheimers Dement (N Y). 2019; 5: 382–387.

  17. NHS. PET scan. [Internet; citirano 17. juna 2020. godine]. Dostupno na adresi:

  18. Alzheimer’s Society. Having a lumbar puncture. [Internet; citirano 17. juna 2020. godine]. Dostupno na adresi:

Samo za stručnu javnost

M ME-00000736

Hoffmann-La Roche Ltd Representative Office Podgorica Cetinjska 11, The Capital Plaza 81000 Podgorica, Montenegro

KontaktU svijetulinkedinfacebooktwitterinstagramyoutubeO namaTerapijska područjaIstorijaPričeKarijereIzjava o zaštiti privatnostiPravna izjava