Onkološki pacijenti i COVID-19

cit22

Informacije koje stalno primamo o COVID-19 mogu biti uznemiravajuće. Osobe koje su pobijedile karcinom ili se još uvijek bore sa nekim malignim oboljenjem, kao i njihovi najbliži, mogu biti veoma zabrinuti s obzirom na to da ova bolest i terapija mogu smanjiti sposobnost organizma da se izbori sa infekcijom virusom korona.
Ako ste bivši onkološki pacijent ili ste trenutno na liječenju, važno je da se pridržavate opštih zdravstvenih preporuka kriznih štabova Ministarstva zdravlja Crne Gore. Održavanje fizičke distance, često i temeljno pranje ruku, izbjegavanje okupljanja u grupi, dezinfekcija površina, izbjegavanje dodirivanja lica neopranim rukama, može biti dobra strategija za sve, ali strogo pridržavanje ovih mjera je posebno važno za onkološke pacijente, koji mogu biti imunokompromitovani. 1

 Šta tačno znači biti imunokompromitovan?

Izraz imunokompromitovan odnosi se na pojedince čiji se imuni sistem smatra znatno slabijim od imunog sistema zdrave odrasle osobe. Primarna uloga imunološkog sistema jeste odbrana organizma od infekcija. Imunokompromitovane osobe su pod većim rizikom da budu zaražene nekom od infektivnih bolesti, poput virusne infekcije COVID-19. Postoje brojni razlozi zbog kojih imuni sistem može biti oslabljen, između ostalih: ukoliko osoba boluje od karcinoma, dijabetesa, srčanih oboljenja, ukoliko je starija ili ukoliko je pušač. Onkološki pacijenti imaju znatno veći rizik da njihov imuni sistem postane kompromitovan ili oslabljen. To najviše zavisi od tipa karcinoma, vrste onkološke terapije koju primaju, drugih oboljenja i starosne dobi. Rizik je najveći u trenutku aktivnog onkološkog tretmana, tj. u periodu kada pacijent prima hemoterapiju. Ne postoji tačan test kojim se može odrediti da li je neko imunokompromitovan, ali na osnovu nalaza krvi koji pokazuju smanjeni broj bijelih krvnih zrnaca ili smanjeni broj antitijela (imunoglobulina), može se zaključiti da je imunološki sistem značajno oslabljen.2

 

Da li su oboljeli od malignih bolesti osjetljiviji na infekciju virusom korona?

Onkološki pacijenti, kao i pacijenti koji su primali ili trenutno primaju neku vrstu onkološkog tretmana, u većem su riziku da u slučaju zaraze virusom korona postanu ozbiljni slučajevi. To su:

✔     Pacijenti koji aktivno primaju hemoterapiju,

✔     Pacijenti koji primaju kancer-imunoterapiju ili drugu vrstu kontinuirane biološke terapije za malignu bolest,

✔     Pacijenti koji primaju ciljanu onkološku terapiju, koja može imati uticaj na imunološki sistem, kao što su protein kinaza inhibitori ili PARP inhibitori,

✔    Pacijenti sa karcinomom pluća koji se liječe intenzivnom (radikalnom) radioterapijom,

✔     Pacijenti koji su imali transplantaciju koštane srži ili matičnih ćelija u posljednjih šest mjeseci, ili oni koji su još uvijek na imunosupresivnim ljekovima,

✔     Pacijenti sa hematološkim malignitetima, kao što su leukemije, limfomi ili mijelomi, i koji su u bilo kojoj fazi liječenja.

Ako nijeste sigurni da li pripadate nekoj od navedenih grupa pacijenata, niti kakvu terapiju primate, preporučujemo da se konsultujete sa nadležnim ljekarom. U slučaju da pripadate nekoj od navedenih rizičnih grupa pacijenata, vaš ljekar vam može preporučiti strožije mjere samozaštite, koje uključuju strogu izolaciju.3

cit44

 

Šta je stroga izolacija?

Stroga izolacija predstavlja mjeru zaštite veoma osjetljive grupe osoba, tako što se minimizira njihova interakcija sa drugima. To znači da, ako pripadate ovoj grupi, morate biti kod kuće i izbjegavati bliske kontakte najmanje 12 nedjelja. Pri tome je dozvoljena posjeta osoba koje vam pružaju osnovnu pomoć, kao što su zdravstveni radnici ili njegovatelji.

Svi posjetioci moraju prilikom dolaska, ali i tokom boravka u vašem domu, prati ruke sapunom i vodom u trajanju od najmanje 20 sekundi.

Stroga izolacija takođe uključuje:

✔     Izbjegavanje svih osoba koje su možda zaražene COVID-19 virusom

✔     Ostanak kod kuće

✔     Izbjegavanje porodičnih okupljanja, čak i u privatnom prostoru

✔     Dogovor sa članovima porodice ili prijateljima o snabdijevanju namirnicama, koje treba da ostavljaju ispred vaših ulaznih vrata, bez ulaska u vaš dom.

Ako smatrate da pripadate rizičnoj grupi pacijenata, konsultujte se sa nadležnim ljekarom kako postupati. 1

 

Kako se ponašati ako živite u zajednici sa drugim osobama?

✔     Potrebno je da svako ko živi sa vama redukuje spoljašnje kontakte, ako je moguće.

✔     Provodite minimalno moguće vrijeme u zajedničkim prostorijama, poput kuhinje ili sobe za dnevni boravak. Provjetravajte ove prostorije često.

✔     Pokušajte održati fizičku distancu od minimalno dva metra (tri koraka) od ljudi sa kojima živite. Spavajte u odvojenim krevetima, ako je moguće.

✔     Upotrebljavajte posebne peškire.

✔     Koristite posebno kupatilo, ako je moguće.

✔     Ako ste primorani da koristite zajedničko kupatilo i toalet, te prostorije treba da budu dezinfikovane nakon svakog pojedinačnog korišćenja.

✔     Svi ukućani treba da peru ruke redovno, da izbjegavaju dodirivanje lica i da redovno čiste površine koje se dodiruju.

U zavisnosti od situacije u kojoj se nalazite, može biti veoma teško ostati izolovan od drugih osoba u domu. Učinite koliko možete!

Važno je znati da se možete osloniti jedni na druge i imati podršku od svojih ukućana i porodice.

Vaši ukućani se ipak ne moraju pridržavati svih mjera stroge izolacije. Oni treba da se pridržavaju fizičkog distanciranja.

Odluka da zaštitite sebe od infekcije virusom korona strogom izolacijom vaš je lični izbor u datoj situaciji. Na primjer, onkološki pacijenti koji su, nažalost, u terminalnoj fazi bolesti, mogu donijeti odluku da preostalo vrijeme provedu bez rigoroznih mjera samozaštite. 1

 

Da li prethodna liječenja hemoterapijom ili zračenjem povećavaju rizik od obolijevanja od COVID-19 ili rizik od ozbiljnijih komplikacija ovog oboljenja?

U ovom trenutku ne postoje dokazi koji bi sugerisali da bilo koja vrsta prethodno završenog onkološkog tretmana povećava ili smanjuje rizik od obolijevanja od COVID-19. Ipak, postoje dokazi da onkološki pacijenti mogu imati teži tok COVID-19 oboljenja u odnosu na pacijente koji nijesu imali onkološka oboljenja. Razlog tome bi se mogao naći u činjenici da i karcinom i onkološki tretmani mogu dovesti do slabljenja imunološkog sistema, što dalje dovodi do smanjene odbrambene sposobnosti organizma. Pacijenti kojima je u toku onkološko liječenje takođe su češće u kontaktu sa zdravstvenim sistemom i opštom populacijom, što može dodatno povećati rizik od obolijevanja od COVID-19. Onkološki pacijenti treba da razgovaraju sa svojim onkolozima o tome koje kontrolne posjete bi mogli eventualno preskočiti, odložiti za neki drugi dan, ili održati putem telefona ili video-poziva. Ipak, preskakanje ili odlaganje kontrolnih posjeta ne bi trebalo shvatiti olako. Te odluke bi trebalo donijeti samo u koordinaciji sa onkologom.2

 

Da li prethodna onkološka oboljenja povećavaju rizik od komplikacija COVID-19 oboljenja (SARS-CoV-2)?

Primijećeno je da i onkološki pacijenti i pacijenti koji su nekada ranije imali onkološka oboljenja imaju povećan rizik od komplikacija COVID-19. Ovo nije iznenađujuće ako se uzme u obzir da su upravo ovi pacijenti veoma često imunokompromitovani. Takođe, autori jedne studije (Liang et al, Lancet Oncol, http://dx.doiorg/10.1016/S1470- 2045(20)30096-6) iznijeli su nedvosmislene dokaze za znatno višu incidencu teških komplikacija COVID-19 oboljenja, uključujući potrebu za intenzivnom njegom, mehaničkom ventilacijom ili smrt, kod onkoloških pacijenata nego kod pacijenata bez onkoloških oboljenja. 2

 

-

Kakve su preporuke za pacijente koji primaju hemoterapiju u toku pandemije COVID-19?

Odluka da se odloži, modifikuje ili prekine hemoterapija može se donijeti samo ako se pažljivo odmjeri potencijalni rizik odlaganja ili prekida tretmana u odnosu na moguću korist prevencije od infekcije COVID-19 virusom. Klinička odluka treba da se donosi od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir rizik od povrata maligne bolesti u slučaju prekida ili odgađanja hemoterapije, broja ciklusa hemoterapije koje je pacijent već primio i od toga koliko dobro podnosi tretman.

Nadležni onkolog može preporučiti „pauzu“ u slučaju da je pacijent na terapiji održavanja ili u stabilnoj fazi remisije bolesti. To može biti prijedlog u momentu kada pandemija dostiže vrhunac u našem regionu. Otkazivanje ili modifikacija tretmana (nakon hirurškog zahvata) takođe sе može preporučiti u nekim slučajevima.

U slučaju da pacijenti primaju adjuvantnu terapiju za visokorizičnu malignu bolest koja se može hirurški liječiti, tada je izvjesno da će se hemoterapija nastaviti bez prekidanja. U svakom slučaju, ako je moguća korist od adjuvantne terapije relativno mala i niјеsu dostupni ljekovi koji ne djeluju imunosupresivno, ljekar može preporučiti alternativni terapijski protokol da bi se redukovao rizik od komplikacija infekcijom virusom korona.

Takođe, postoji mogućnost zamjene postojećeg hemoterapijskog režima za drugi hemoterapijski protokol, koji zahtijeva rjeđe infuzije; npr. svake dvije-tri nedjelje, a ne svakih sedam dana. U pojedinim situacijama je čak moguće hemoterapijsku infuziju aplikovati kod kuće.

Takođe, neki pacijenti se mogu „prebaciti“ sa intravenske primjene hemoterapije na oralnu primjenu, što će redukovati posjete onkološkoj klinici.

Ako se nastavlja primjena hemoterapije, ljekar može preporučiti uzimanje profilaktičkih faktora rasta, da bi se pojačao imuni sistem, ali i antibiotika, da bi se spriječile različite infekcije i kako bi organizam bio manje osjetljiv na ozbiljne komplikacije u slučaju infekcije COVID-19 4

 

Preporuke za pacijente koji primaju radioterapiju

U slučaju da je u pitanju potencijalno izlječiv tumor, koji brzo napreduje, rizik odgađanja terapije zračenjem može nadmašiti rizik povezan sa infekcijom COVID-19, pa je vjerovatno da će se radioterapija nastaviti. Da bi se smanjile posjete bolnici, nadležni ljekar može razmotriti ubrzani ili hipofrakcijski radioterapijski režim. To znači da je totalna doza radioterapija data u kraćem vremenskom periodu, ili je data u manjem ukupnom broju doza u odnosu na standardni radioterapijski protokol.

Ako postoji veći rizik da promijenjena radioterapijska šema naškodi pacijentu, ili se pacijent izlaže zračenju za kontrolu simptoma, tada se radioterapija može odložiti i može se razgovarati sa pacijentom o drugim terapijskim opcijama.

Odluka da se modifikuje ili odloži radioterapija mora biti medicinski opravdana i odgovarajuća za svakog pacijenta. Vaš nadležni ljekar će razgovarati sa vama o svim dostupnim opcijama.4

 

Koje su svjetske smjernice za pacijente koji primaju oralnu onkološku terapiju, poput TKI (tirozin kinaza inhibitora)?

Karcinom je ozbiljno oboljenje, vjerovatno najozbiljnije od svih, i liječenje je veoma važno. Bez obzira na vrstu onkološkog tretmana, najbolji savjet jeste da razgovarate sa svojim onkologom o tome da li su vašem tretmanu potrebne modifikacije. U odsustvu simptoma ili znakova COVID-19 infekcije, nastavljanje onkološkog liječenja je najbolja opcija za onkološke pacijente. 2

 

Da li su pacijenti koji su na endokrinoj terapiji, poput terapije za karcinom dojke ili jajnika, izloženi većem riziku da dobiju COVID-19 i/ili imaju ozbiljniju bolest?

Ne postoje konkretni dokazi koji bi sugerisali da endokrina terapija povećava rizik od infekcije COVID-19 virusom ili utiče na ozbiljnost bolesti. Većina endokrinih terapija ne uzrokuje supresiju imunološkog sistema.4

 

Kakve su preporuke za pacijente koji primaju kancer-imunoterapiju?

U slučaju da pacijent prima imunoterapiju, nadležni onkolog može prilagoditi terapijski protokol tako da zahtijeva rjeđe posjete bolnici. Važno je naglasiti da imunoterapija može uzrokovati ozbiljne imunološki vezane nuspojave; terapijski-povezan pneumonitis je posebno rizičan s obzirom na to da povećava rizik od ozbiljnih komplikacija u slučaju infekcije COVID-19. Bilo kakve promjene u vašem terapijskom protokolu individualno se procjenjuju, nakon razgovora sa ljekarom.4

 

Kakve su preporuke u pogledu pacijenata kojima je planiran hirurški tretman karcinoma?

Sve odluke o hirurškom zahvatu donose se na osnovu toga koliko je intervencija hitna i koliki je mogući rizik za pacijenta. Vaš multidisciplinarni konzilijarni tim biće uključen u donošenje svih odluka u vezi s vašim liječenjem. Nadležni onkološki tim treba da razmotri moguće rizike i koristi hirurškog tretmana za vas u trenutnoj situaciji i da o njima razgovara sa vama. Vaša sigurnost treba da bude prioritet pri donošenju odluka.

Za pojedine pacijente operacija predstavlja najbolji tretman i vaši ljekari vam mogu isplanirati hirurški zahvat.

Ipak, u određenom broju situacija odlaganje operacija može biti sigurno. Vaš ljekar u međuvremenu može predložiti drugačiji tretman, kao što je hemoterapija ili hormonska terapija.

Za neke onkološke pacijente drugačija vrsta tretmana može biti podjednako efikasna kao i operacija.

U svakom slučaju, vaš ljekar će razgovarati s vama o tome šta u trenutnoj situaciji smatra najboljom opcijom za vaše liječenje. 3

 -

 

Ako ste onkološki pacijent ili pacijent koji je prebolovao malignu bolest i osjetite neke rane simptome, poput povišene tjelesne temperature ili kašlja, treba li da se obratite svom onkologu ili porodičnom ljekaru?

Pacijenti na aktivnom onkološkom liječenju treba da se obrate svom onkologu telefonom i da dogovore dalje korake. Onkološki pacijenti koji ne primaju imunosupresivnu onkološku terapiju, a imaju akutne respiratorne simptome i povišenu tjelesnu temperaturu, te koji nijesu pod zdravstvenim nadzorom i nemaju istoriju putovanja u ugrožena područja u prethodnih 14 dana, kao ni kontakt sa osobama koje su putovale u ugrožena područja, treba da pozovu dežurne brojeve telefona nadležnih institucija ili domova zdravlja kako bi dobili savjet i instrukcije za dalje postupanje.2

 

Ako pacijent treba da započne onkološko liječenje, treba li razmotriti odlaganje početka terapije zbog COVID-19?

Mnogo je faktora koje treba uzeti u obzir pri donošenju odluke poput odlaganja onkološke terapije kako bi se izbjegla potencijalna infekcija COVID-19. Pacijenti treba da razgovaraju sa svojim ordinirajućim onkologom o rizicima odlaganja onkološkog liječenja u odnosu na potencijalnu korist smanjenja rizika od infekcije. Stvari koje treba razmotriti uključuju ciljeve planiranog liječenja, vjerovatnoću da će se karcinom kontrolisati planiranim liječenjem, intenzitet i nuspojave terapije, kao i prateću njegu koja je dostupna za smanjenje nuspojava liječenja. 2

 

U slučaju ugrađenog centralnog venskog katetera/porta, šta je potrebno uraditi prilikom redovnog ispiranja?

Postoje dokazi da se ispiranje može vršiti u intervalima do svakih 12 nedjelja, bez povećanja rizika od neželjenih događaja ili oštećenja. Razgovarajte sa svojim onkologom o rasporedu ispiranja koji je adekvatan za vas i pitajte možete li sami isprati port, ukoliko to bude neophodno. 2

Kakve su preporuke po pitanju redovnih kontrolnih pregleda, testova i snimanja za otkrivanje potencijalnih recidiva bolesti? Treba li nastaviti s ovim testovima?

Generalno, prema preporukama CDC (engl. Center for Disease Control = Centar za kontrolu bolesti), treba odložiti svaku posjetu klinici koja se može odložiti bez rizika za pacijenta. To uključuje rutinske kontrolne preglede za otkrivanje recidiva bolesti. U mnogim slučajevima preporučena učestalost ovih posjeta već se smatra varijabilnim rasponom (npr. tri do šest mjeseci), tako da je produženje vremena između evaluacija i dalje u okvirima preporuka. Ako razvijete novi simptom koji može ukazivati ​​na recidiv karcinoma, obratite se svom onkologu i ne čekajte sljedeći zakazani kontrolni pregled.2

Šta se dodatno može učiniti u borbi protiv COVID-19 virusa?

Najvažnija odluka koju možete donijeti jeste da se pridržavate opštih zdravstvenih preporuka SZO (engl. World Health Organization = Svjetska zdravstvena organizacija) i lokalnih preporuka od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore. (2)

Postoji li još nešto što se može učiniti da se poboljša zdravlje i sopstveni imunitet?

Potrebno je da slijedite preporuke zdravstvenih profesionalaca i svog onkologa i da vodite zdrav stil života.

✔     Ne bi trebalo da pijete, niti da konzumirate duvanske proizvode.

✔     Primjenjujte dobro izbalansiranu dijetu, bogatu voćem i povrćem.

✔     Vježbajte redovno.

✔     Spavajte dovoljno.

Na kraju, ali ne manje važno, poštujte preporuke o držanju fizičke distance i redovnom pranju ruku.2

 

1. Cancer Research UK. 2020. Coronavirus (COVID-19) and cancer. Dostupno na: https://www.cancerresearchuk.org/ [13.04.2020.]

2. Cancer. Net. 2020. Common Questions About COVID-19 and Cancer: Answers for Patients and Survivors. Dostupno na: https://www.cancer.net/blog/2020-04/ [13.04.2020.]

3. Macmillan Cancer Support. 2020. Coronavirus (COVID-19) guidance for people with cancer. Dostupno na: https://www.macmillan.org.uk/ [12.04.2020.]

4.      ESMO. 2020. Cancer care during the COVID-19 pandemic: An ESMO Guide for patients. Dostupno na: https://www.esmo.org/for-patients/patient-guides/cancer-care-during-the-covid-19-pandemic [17.04.2020.]

BA/ONCO/2004/0014