Značaj prevencije i ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma

Blog piše: dr Milan Sorat           

 

 

Karcinom debelog crijeva, rektuma ili anusa, koji se zajedno označavaju kao kolorektalni karcinom, treći su po učestlosti među malignim bolestima, sa oko 2 miliona slučajeva u 2020. godini, a drugi najčešći uzročnici smrtnost od malignih bolesti u svijetu, sa oko milion slučajeva godišnje.

Prema procjeni Globokana za Crnu Goru kolorektalni karcinom je na trećem mjestu po zastupljenosti u obolijevanju (nakon karcinoma dojke i pluća), sa incidencom od oko 330 novih slučajeva kolorektalnog karcinoma.

Mjesec borbe protiv kolorektalnog karcinoma obilježava se u martu kako bi se istakao značaj programa ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma i promovisale zdrave životne navike koje smanjuju rizik od razvoja ove bolesti.

Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) predviđa da će između 2020. i 2040. godine broj novih slučajeva na godišnjem nivou od kolorektalnog karcinoma porasti za 56%, na više od 3 miliona. Procijenjeno povećanje broja smrtnih slučajeva od ove bolesti je čak i veće, za 69%, na oko 1,6 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta 2040. godine. Očekuje se da će se najveći dio povećanja desiti u zemljama sa visokim indeksom humanog razvoja.

Različiti faktori mogu povećati ili smanjiti rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma. Većina ovih faktora, takođe, utiče na rizik od razvoja drugih tipova karcinoma.

Na primjer, konzumiranje alkohola odgovorno je za više od 160.000 novih slučajeva kolorektalnog karcinoma u 2020. godini, ili 8% svih slučajeva dijagnostikovanih te godine. Takođe, konzumacija alkohola  povećava rizik osobe da razvije najmanje šest drugih vrsta karcinoma, uključujući karcinom jetre i karcinom dojke.

Drugi poznati faktori rizika za obolijevanje od karcinoma uključuju pušenje duvana, koje uzrokuje karcinom pluća i infekcija humanim papiloma virusom (HPV), koja uzrokuje karcinom grlića materice. Oba ova faktora rizika, takođe doprinose razvoju kolorektalnog karcinoma.

Treba napomenuti i druge faktore rizika za nastanak kolorektalnog karcinoma kao: nasleđe, hronične upale sluznice debelog crijeva (ulcerozni kolitis i Kronova bolest), gojaznost, neadekvnu fizičku aktivnost, godine života (javlja se uglavnom poslije 50.godine života). U posljednje vrijeme primjećuje se  i porast obolijevanja u populaciji mlađoj od 50 godina, što dodatno stvara  zabrinutost. Najčešće je riječ o adenokarcinomu debelog crijeva (nastaje iz žlijezdanih struktura), a najčešće u osnovi stoji polip-benigni tumor na peteljci koji može predstavljati prekancerozu, tj. promjenu koja prethodi razvoju karcinomu debelog crijeva.

Kako se manifestuje kolorektalni karcinom?

Kolorektalni karcinom dugo vremena ne daje simptome, zbog sporog rasta. Znaci i simptomi  kolorektalnog karcinoma zavise od lokalizacije karcinoma, koliko je napredovao i kako to utiče na organe i tkivo. Ponekada prvi simptom bolesti mogu biti tegobe vezane za malokrvnost (koja nastaje usljed dugotrajnog krvarenja manjeg stepena iz sluznice debelog crijeva). Važi pravilo da kod svakog muškarca malokrvnost treba shvatiti kao potencijalni kolorektalni karcinom dok se ne dokaže suprotno! Takođe, malokrvnost kod žena koje su u menopauzi zahtijeva ispitivanje u pravcu isključivanja postojanja maligne bolesti.

Sa apekta kliničkih simptoma treba reći da debelo crijevo-kolon možemo podijeliti na tri dijela:

Završni dio crijeva - obično daje najviše simptoma (lažni pozivi na stolicu, krv, sluz u stolici, bol po dnu stomaka posebno prilikom pražnjenja crijeva...).

Lijevi kolon - je užeg lumena, stolica je u tom dijelu kompaktnija, a karcinom najčešće u tom dijelu u vidu prstena zahvata zid debelog crijeva uzrokujući opstrukciju lumena (javlja se bol u trbuhu obično nakon uzimanja hrane, zatvor...)

Desni kolon- je šireg lumena, sadržaj u ovom dijelu crijeva je tečniji zbog visokog sadržaja vode, pa je opstrukcija lumena rijetka. Najčešće jedini znak razvoja raka u ovom dijelu je malokrvnost (posljedica skrivenog-oklutnog krvarenja).

Prevencija kolorektalnog karcinoma - program ranog otkrivanja:

S obzirom da je kolorektalni karcinom  vrlo dostupan dijagnostici spada u karcinome koje je najlakše otkriti i sprečiti. A rano otkrivanje bolesti je važno, jer uspješnost liječenja na prvom mjestu zavisi od proširenosti bolesti u trenutku njenog otkrivanja.

Rano otkrivanje kolorektalnog karcinoma sprovodi se sa ciljem da se smanji smrtnost i poboljša prognoza oboljelih. U svrhu prevencije sprovode se: labaratorijske analize, test na okultno krvarenje u stolici i kolonoskopija kod osoba srednjeg i visokog rizika za razvoj bolesti (to su osobe starije od 50 godina,). Osobe kod kojih je dokazana nasljedna sklonost, testove ranog otkrivanja i kolonoskopije treba sprovoditi i ranije (prije 40.godine) i češće ih testirati.

Nekada pozitivan test na okultno krvarenje može biti i lažno pozitivan (kao na primjer kod osoba koje imaju krvareće hemoroide).

Statistika pokazuje da redovna kontrola može spriječiti više od 60 % smrtih slučajeva čiji je uzrok kolorektalni karcinom.

Skrining program kolorektalnog karcinoma u Crnoj Gori se sprovodi od 2013. Programom su obuhvaćene  sve žene i muškarci u Crnoj Gori u dobi od 50-75. godina, koji se od strane timova izabranih doktora za odrasle pozivaju da sprovedu testiranje na nevidljivo (okultno) krvarenje u stolici. Osobe kod kojih je test pozitivan se zatim pozivaju na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka krvarenja.

Podaci iz skrining programa drugih država pokazuju da se u 25% do 43% slučajeva kolorektalnog karcinoma može otkriti u ranom stadijumu kada je bolest izliječiva.

Adekvatnim i pravovremenim uticajem na faktore rizika, kao i poboljšanjem obuhvata populacije programom skrininga povećava se šansa za ranim otkiravnjem kolorektalnog karcinoma ,a samim ti i za izliječenjem.
 

Opravdanja za odlaganje skrining programa nema i ne smije biti!