M-BA-00000016
Napredak u razvoju efikasnih i bezbjednih ljekova u terapiji hemofilije tokom posljednjih 50 godina rezultovao je značajnim povećanjem očekivanog životnog vijeka osoba sa hemofilijom, koji se skoro pa izjednačio sa životnim vijekom zdravih osoba.1 Sa produženjem životnog vijeka javljaju se i komorbiditeti (druge pridružene bolesti), koje kod starijih osoba sa hemofilijom treba zbrinjavati na odgovarajući način, jer mogu dodatno potencirati probleme povezane sa hemoflijom i uticati na zdravlje i kvalitet života osoba sa hemofilijom.1, 2
Kod osoba sa hemofilijom sa starenjem se javljaju mnogi klinički problemi. Vremenom, česta krvarenja u zglobovima i mišićima uzrokuju trajne posljedice i mogu izazvati nove tegobe, kao što su artritis, hronična bol i oštećenja zglobova, koji mogu dovesti do poteškoća sa balansom i u velikoj mjeri uticati na smanjenje kvaliteta života osoba sa hemofilijom. Takođe, oštećenja zglobova su vodeći uzrok morbiditeta kod starijih hemofiličara koji su imali ograničen pristup profilaksi, ili je uopšte nijesu imali u mlađoj životnoj dobi. Hemofilija je povezana i sa sniženom gustinom kostiju, pa dvije trećine osoba sa umjerenom ili teškom hemofilijom koje su starije od 50 godine imaju osteoporozu.3
Osobe sa hemofilijom imaju dva puta veću vjerovatnoću da će imati hipertenziju tokom života, pa koriste više antihipertenzivnih ljekova nego zdrava populacija. Sve osobe sa hemofilijom treba redovno da mjere i kontrolišu krvni pritisak, kod ljekara porodične medicine, na isti način kao i osobe koje nemaju hemofiliju.1
Učestalost kardiovaskularnih oboljenja povećava se starenjem. Osobe sa hemofilijom koje imaju kardiovaskularna oboljenja treba da prilagode tretman tih oboljenja individualnoj situaciji, u skladu sa preporukama svog kardiologa.1, 3 Brojne uspješne kardiovaskularne intervencije izvedene su kod starijih osoba sa hemofilijom, s tim što se uvijek postavlja pitanje kako adekvatno sprovoditi terapiju antikoagulansima kod hemofiličara.4, 5
Učestalost prekomjerne tjelesne težine i gojaznost povećava se kako u opštoj populaciji tako i kod osoba se hemofilijom. U opštoj populaciji gojaznost je povezana sa povećanim rizikom od hipertenzije, dijabetesa tipa 2, moždanog udara, koronarne bolesti, osteoporoze i kliničke depresije. Kod osoba sa hemofilijom, gojaznost je dodatno povezana i sa smanjenom pokretljivošću zglobova i povećanjem hroničnog bola, stoga povećana učestalost gojaznosti kod hemofiličara značajno povećava razvoj dodatnih komorbiditeta.6, 7
Starije osobe sa hemofilijom imaju povećan rizik i od hronične bubrežne bolesti, vjerovatno usljed hroničnih krvarenja koja dovode do abnormalnosti u strukturi bubrega. Dodatno, prisustvo virusne infekcije (npr. HIV, HCV) ili izloženost antivirusnoj terapiji sa nefrotokičnim neželjenim efektima može povećati incidencu bubrežne insuficijencije tokom vremena. Usljed hronične bubrežne bolesti nastaje hipertenzija, koja se javlja češće kod starijih osoba sa hemofilijom nego u opštoj populaciji, i predstavlja faktor rizika za srčane bolesti, ali i za krvarenje u mozgu.3,8
Sa povećanjem trajanja očekivanog životnog vijeka, kod osoba sa hemofilijom javljaju se oboljenja i potrebe za hiruruškim intervencijama koje prethodno nijesu bile prisutne u ovoj populaciji pacijenata. Novi izazov za ljekare jeste obezbjeđivanje optimalne njege starijim osobama sa hemofilijom, u koju treba da bude uključen multidisciplinarni tim, sastavljen od ljekara različitih specijalnosti, kao što su hematolog, kardiolog, nefrolog i ljekari drugih specijalnosti.3
References
WFH. Guidelines for the management of haemophilia. 2012.
Shapiro S & Makris M. British Journal of Haematology, 2019, 184, 712–720
Franchini M, et al. Clin Interv Aging. 2007 Sep; 2(3): 361–368.
Bovenzi F, et al. Ital Heart J. 2003;4:728–30.
De Bels D, et al. Eur J Anaesthesiol. 2004;21:984–6.
Mafrici A, et al. Ital Heart J. 2003;4:731–3.
Wilding J, et al. Obesity Reviews.2018;19:1569–1584
Scully MF, et al. Canada. J Thromb Haemost. 2005;3(Suppl. 1):P1404.