Šta je grip?

 

Grip ili influenca je zarazna bolest gornjeg dijela respiratornog sistema prouzrokovana virusom influenca.

 

Javlja se sezonski, uglavnom u hladnom periodu godine. Epidemija počinje naglo, a vrhunac dostiže za dvije do tri nedjelje. Obično traje pet do sedam nedjelja i prestaje naglo, kako je i počela. Uopšteno gledajući, u jednoj sezoni gripa oboli pet do 15 posto stanovništva, ali u posebno osjetljivim grupama taj broj može rasti i do 50 posto.

 

Procjenjuje se da svake godine preko 600 miliona ljudi u svijetu oboli od gripa. Iako je većina preboluje bez većih poteškoća, kod nešto više od pet miliona oboljelih dolazi do teške upale pluća ili aktivacije postojećih hroničnih oboljenja, a kod nešto preko 650 000 slučajeva dolazi do smrti. 

Važne navike za vrijeme epidemije gripa

  • Često perite ruke sapunom i toplom vodom; izbjegavajte dodirivanje lica rukama,
  • Prekrijte nos i lice jednokratnom maramicom tokom kijanja i kašljanja,
  • Nakon upotrebe, obavezno bacite maramice i operite ruke,
  • Ukoliko nemate jednokratnih maramica, prilikom kašljanja i kijanja prekrivajte nos i usta laktom,
  • Ukoliko neko u vašoj blizini kašlje ili kija, pokušajte držati udaljenost minimum jedan metar od te osobe, a takođe izbjegavajte rukovanje i ljubljenje,
  • Obucite se! Prilikom naglih temperaturnih promjena budite adekvatno obučeni i obuveni da biste izbjegli rashlađivanje (hipotermiju),
  • Redovno provjetravajte prostorije u kojima boravite i često šetajte napolju, na svježem vazduhu,
  • Ukoliko je neko u vašoj kući obolio od gripa, nastojte da se o oboljelom brine samo jedna osoba i da se ograniči kontakt s ostalim ukućanima,
  • Ostanite kod kuće ako se razbolite,
  • Ukoliko se zdravstveno stanje pogorša, potražite pomoć ljekara porodične medicine.


Koji su simptomi gripa?

Grip karakteriše vrlo nagla pojava simptoma poput povišene tjelesne temperature, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, osjećaja malaksalosti i nemoći. Nešto rjeđe se mogu javiti i mučnina, povraćanje, gubitak apetita, probavne smetnje.

Bolest počinje naglo, nakon kratkog perioda inkubacije (jedan do tri dana), a praćena je visokom temperaturom (39–40°C), groznicom, jakim bolovima u mišićima i zglobovima, zapušenim nosom, grloboljom i suvim kašljem. Ukoliko su ovo jedini simptomi i ne dođe do daljih komplikacija, grip traje sedam do deset dana. Nakon bolesti se preporučuje postepeno uključivanje u svakodnevne aktivnosti.

Nekada temperatura može biti veoma visoka, viša od 40°C, uz prateću groznicu ili drhtavicu. U početku se obično ne javljaju simptomi povezani sa respiratornim sistemom, već tek nakon dan ili dva, i to: grlobolja, otežano disanje na nos, suv i nadražajni kašalj. Temperatura obično traje četiri do šest dana. Oporavak je dug i spor. Kašalj, umor, malaksalost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i do nekoliko nedjelja. Ovako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susrijeće kod pacijenata koji nijesu ranije bolovali od gripa, tj. kod onih koji nijesu imali kontakta sa tipom virusa koji kruži u tom trenutku. Grip može biti smrtonosan i zahtijeva liječenje. Ponekad se može javiti u blažem obliku, koji liči na običnu prehladu.

                                                                                                                                        

Kako se liječi grip?

Grip se liječi simptomatski, tj. ne uklanja se uzročnik, već se samo ublažavaju pojedini simptomi bolesti. To podrazumijeva mirovanje, uzimanje veće količine tečnosti, snižavanje tjelesne temperature i suzbijanje kašlja. Kako je grip virusno oboljenje, a antibiotici ne mogu uništiti viruse, liječenje gripa antibioticima je pogrešno. Ipak, nije rijetkost da organizam oslabljen gripom napadne i neka bakterija, pa da dođe do bakterijskih komplikacija gripa: upale uha, upale sinusa, upale pluća. Bakterijske komplikacije treba liječiti antibioticima propisanim od strane ljekara porodične medicine. Većina oboljelih sa nekomplikovanim gripom, posebno starija djeca i mlađe osobe, mogu se liječiti samo simptomatskim mjerama. Ukoliko je riječ o starijim pacijentima ili pacijentima sa hroničnim bolestima koji imaju teže simptome gripa, poželjno je liječenje specifičnim antivirusnim ljekovima.

Osobe koje boluju od gripa po pravilu ne moraju odlaziti ljekaru, ali treba da ostanu kod kuće i da pokušaju da ne šire infekciju. Odlazak ljekaru je potreban ukoliko temperatura traje duže od četiri ili pet dana, ako postoje poteškoće u disanju, jak kašalj, bol u grudima, poremećaj svijesti i vrtoglavica, a kod djece ako se jave febrilne konvulzije, proliv i povraćanje.

 

Antivirusni ljekovi

Postoje specifični antivirusni ljekovi, koji sprečavaju razmnožavanje virusa gripa. Antivirusni ljekovi, inhibitori neuraminidaze i noviji, inihibitori polimerazne kisele endonukleaze (enzimi potrebni za replikaciju virusa), moraju se primijeniti na samom početku bolesti, u prvih 48 sati nakon pojave simptoma, da bi bili efikasni.

Antivirusni ljekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom procentu smanjuju broj i težinu komplikacija, potrošnju antibiotika i potrebu za hospitalizacijom pacijenata. Ako se uzmu u prva dva dana bolesti, može se gotovo potpuno zaustaviti grip. U prosjeku skraćuju tok bolesti za 37%, ublažavaju simptome za 40% i smanjuju rizik od komplikacija za 67%.

Vakcinacija protiv gripa je mjera prevencije i suzbijanja daljeg širenja ove ozbiljne bolesti. Vakcina, iako ne garantuje potpunu zaštitu, značajno smanjuje rizik od obolijevanja, te ukoliko ipak dođe do infekcije, tok bolesti će biti znatno blaži. Vakcinisanje se preporučuje i prema glavnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju gripa, posebno za pojedince sa visokim rizikom od razvoja komplikacija, bez obzira na starosno doba (hronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe koje su imale transplantaciju, patološki gojazne osobe, osobe sa oslabljenim imunitetom, trudnice i osobe starije od 65 godina).

Ekonomske posljedice

Epidemija gripa, pored zdravstvenog efekta na individualnom nivou i na nivou porodice, ima veoma negativne ekonomske posljedice za čitavo društvo. Svjetska istraživanja su pokazala da se prosječan broj izgubljenih radnih dana kreće u rasponu od 3,7 do 5,9 po oboljeloj osobi, uz znatno veće opterećenje zdravstvenog sistema i povećanu potrošnju ljekova. 

Reference

1. Centres for Disease Control and Prevention. Key Facts About Influenza (Flu) [Internet; cited 2018 July]. Available from: https://www.cdc.gov/flu/keyfacts.htm

2. World Health Organization. Influenza (Seasonal) [Internet; cited 2018 July]. Available from: http://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/influenza-(seasonal)

3. https://www.zzjzfbih.ba/

4. https://www.phi.rs.ba/

5. Centers for Disease Control and Prevention. Get Vaccinated [Internet; cited 2018 July]. Available from: https://www.cdc.gov/flu/consumer/vaccinations.htm

6. Centers for Disease Control and Prevention. Influenza Antiviral Medications: Summary for Clinicians [Internet; cited 2018 July

7. https://www.cdc.gov/flu/professionals/antivirals/summary-clinicians.htm

8. World Health Organization. Influenza vaccine use [Internet; cited 2018 July]. Available from: http://www.who.int/influenza/vaccines/use/en

9. Keech M, et al. Pharmacoeconomics 2008;26:911-924.